helena

?IVOT I ŠKOLA br. 12(2/2004.) UDK 81’373.421 Stru?ni ?lanak HELENA VODA* SINONIMIJA I SINONIMI Rad je prikaz jedne nastavne jedinice (sinonimija i sinonimi) iz nastavne teme leksikologije, a u okviru nastavne cjeline gramatike hrvatskoga jezika u ?etverogodišnjim strukovnim školama. Od svih jezi?nih sadr?aja koji su predvi?eni planom i programom nastave hrvatskoga jezika, upravo leksikologija pobu?uje najviše u?eni?koga interesa. Oprimjerena svakodnevnim u?eni?kim, ali i strukovnim idiomima, nastavna jedinica postala je dragocjeno iskustvo kako za u?enike tako i za nas koji ih pou?avamo. Na satima nastave hrvatskoga jezika, prije ove, obra?ene su sljede?e metodske jedinice: Znak i sustav znakova. Jezi?ni sustav i jezi?ni znak. Struktura jezi?noga znaka. Rije? i leksem. Leksikologija i semantika. Izraz i sadr?aj leksema. Jednozna?nost i višezna?nost. Metafora i metonimija. Vrste metafora. Osnovno i izvedeno zna?enje. Neutralno i obilje?eno zna?enje. Podruštvljeno i individualno zna?enje. 1. MOTIVACIJA Metodama heuristi?koga i usmjerenoga razgovora, zapo?ela sam nastavnu jedinicu kratkim ponavljanjem prethodnih sadr?aja nastave hrvatskoga jezika. Rije? je o definiciji jezika, njegovim govornim i pismenim osobnostima, s posebnim naglaskom na bogatstvo hrvatskoga rje?ni?koga blaga. U prikazu bogatstva našega jezika pomoglo mi je objašnjenje prirode jezi?noga znaka pomo?u “trokuta”. Slijedila je prva prozirnica. * Helena Voda, Tehni?ka škola Ru?era Boškovi?a Vinkovci 131 ?IVOT I ŠKOLA br. 12(2/2004.) . PRIRODA JEZI?NOGA ZNAKA Prirodu jezi?noga znaka objašnjavamo pomo?u trokuta. A - OZNA?ITELJ ILI IZRAZ JEZI?NOGA ZNAKA - materijalna strana, ozna?uje se kao niz fonema B - OZNA?ENIK ILI SADR?AJ ZNAKA - pojam predmeta u govornikovoj svijesti C - SAM IMENOVANI PREDMET 1. stol A - /s/ /t/ /o/ /l/ B - dio poku?stva s daskom kao radnom i sl. površinom na jednoj ili više nogu (Ani?: Rje?nik hrvatskoga jezika) C - zeleni školski stol Prozirnica broj 1. 2. ISTRA?IVANJE Nastavna je jedinica još uvijek bila bez naslova, a u?enici su sami objašnjavali prirodu jezi?nih znakova u u?ionici. Slijedila je najava teme: promatranje odnosa izme?u izraza i sadr?aja jezi?noga znaka i to na primjerima iz izmišljenoga pro?itanoga, polaznoga teksta, pod naslovom Kratka pri?a za svaki dan. 132 ?IVOT I ŠKOLA br. 12(2/2004.) Kratka pri?a za svaki dan Osvanuo je lijep i sun?an dan. U?enici su se pred školom ve? po?eli polako okupljati. Zvonilo je. Ve? ujutro usporenim, laganim i umornim korakom krenuli su prema u?ionicama. Raspored se zna. Svatko ide svojim putem, svatko u svoju u?ionicu. Kona?no u razred ulije?e i razrednica. Naglo i gotovo bez pozdrava obra?a se razredu: “Ja sam jutros pregledavala vaše ocjene. Pa to su sami komadi. Nisam znala da vi imate toliko ke?eva. Morat ?emo sazvati roditeljski sastanak. No, ipak, ne biste li vi pokušali ispraviti te jedinice prije roditeljskog sastanka?” “Ja sam baš ju?er razrednice, dobio još jedan buger” – javlja se jedan od u?enika. “Jao, a ja sam mislila kako si ti sve te svoje komade, ke?eve, bugere, jedinice ve? odavno ispravio!” – o?ajno ?e razrednica. “N...